O GRADU

Opština Kostajnica smještena je na sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, na desnoj obali rijeke Une (oko 40 km od njenog ušća u rijeku Savu). Sjevernu i sjeverozapadnu granicu čini rijeka Una, koja je ujedno i državna granica prema Republici Hrvatskoj, na istočnoj strani graniči sa opštinom Kozarska Dubica, a na zapadnoj sa opštinom Novi Grad. Opština Kostajnica ima površinu od 85,12 km2, čine je područje grada sa 11 sela, i jedna je od najmlađih opština u Republici Srpskoj (formirana 1995. god.). Spada u kategoriju nerazvijenih opština.

 

Regionalni položaj Kostajnice (saobraćajnice, tržište), kao i orijentacija prema zapadnoj Evropi su velika prednost Kostajnice. Opština Kostajnica je od Banja Luke udaljena oko 100 km, Zagreba 100 km, Prijedora 50 km. Iako je granična opština prema Republici Hrvatskoj, Kostajnica ne može da iskoristi sve prednosti koje takav položaj donosi, jer postoji samo putnički prelaz, dok granični prelaz za teretni saobraćaj još nije otvoren.

 

Geografski položaj opštine Kostajnica pruža značajne razvojne mogućnosti: idealna nadmorska visina od 110-407 metara, blaga klima umjereno-kontintetalnog tipa, atmosferski talozi ravnomjerno raspoređeni u toku godine, četvrtina područja uz rijeku Unu čini plodnu ravnicu, a ostali dijelovi su brdovito-bržuljkasti. Na području opštine ima dosta izvora pitke vode, a područje opštine je bogato kestenovom šumom.

 

Pored obradivih površina i šumskog bogatstva koji su nesumnjivi resursi ovog područja, područje je bogato mineralnim sirovinama, čija je eksploatacija tek djelimično započeta. Kamen Dijabaz se eksploatiše u selu Mrakodol, a koristiti se za dobijanje najkvalitetnijih vrsta betona, ali i za izradu puteva i autoputeva, dok je u selu Kalenderi, Pobrđani započela eksploatacija Krede, koja se korisiti u proizvodnji boja i lakova, građevinskog materijala i prozvodnji stočne hrane.