July 20, 2001 - November 7, 2001

RS nezadovoljna predlogom Hrvatske
Objavljeno: November 7, 2001 - admin
BANJALUKA (Srna) - Predstavnici Opstine Kostajnica nisu zadovoljni prijedlogom hrvatske Komisije za razgranicenje, prema kojem bi granicni prelaz Hrvatske s BiH, odnosno RS bio lociran izmedju rijeke Une i Uncice, kaze nacelnik te opstine Drago Bundalo.

On smatra da bi RS, postavljanjem prelaza na toj mikrolokaciji u Kostajnici, izgubila znacajnu teritoriju te da bi toj opstini bio stopiran dalji razvoj. "Postavljanjem prelaza na toj lokaciji bila bi stopirana i planirana izgradnja zaobilaznice, odnosno tranzitnog puta pored Kostajnice na pravcu od Novog Grada prema Kozarskoj Dubici, sto bi dodatno blokiralo dalji razvoj ove opstine", tvrdi Bundalo.

RS je juce trebalo da da svoj prijedlog o granicnom prelazu na podrucju opstine Kostajnica koji ce biti razmatran 8. novembra u Slavonskom Brodu na zajednickom sastanku clanova komisija BiH i Hrvatske. Drzavne komisije za granice BiH i SRJ nastavice danas zasjedanje u Lukavici. Komisije bi trebalo da razmatraju nacrt ugovora o saradnji i radu na mjestima na kojima nije moguce odvojeno vrsiti pogranicne kontrole, poput Strpca i prelaza na Pavlovica mostu.

Clanak preuzet iz http://www.glas-javnosti.co.yu

Pasos za kupanje?
Objavljeno: November 5, 2001 - admin
Nevjerovatan osjecaj sopstvene nemoci i gluposti namece se pri bilo kakvom pokusaju da se razumije i dublje udje u problem linije razgranicenja izmedju pogranicnih gradova Hrvatske Kostajnice i Kostajnice, jer ono sto nije uspio da zakomplikuje debeli flomaster koristen pri izradi dejtonskih mapa, zakomplikovali su ovdasnji politicari.

Pandorina kutija je otvorena jos '99. godine kada je potpisan sporazum izmedju Hrvatske i BiH o ponovnom prekrajanju granica kod Kostajnica. Dejtonom je utvrdjeno da je linija razgranicenja izmedju Republike Hrvatske i BiH rijeka Una (sve sto je na lijevoj obali pripada Hrvatskoj a sve na desnoj BiH), ali je ostavljena i mogucnost da se ta granica naknadnim pregovorima dodatno definise i uskladi sa prijeratnim, avnojskim granicama izmedju tadasnjih republika. Problem se pojavio kada je prebrojano da avnojske granice trinaest puta presijecaju rijeku Unu od sela Ivanjska pa do njenog usca u Savu. Jedno od tih trinaest presijecanja nalazi se i u Kostajnici, gdje je trenutno na snazi dejtonska mapa. Ukoliko bi se ovdje povukla avnojska granica, Kostajnica bi prakticno bila mrtva. Grad koji je nastao na obalama rijeke ostao bi bez te rijeke, bila bi presjecena komunalna mreza, saobracaj, kao i dio magistralnog puta Novi Grad-Kostajnica-Kozarska Dubica. Tesko je i zamisliti kakve bi sve probleme to izazvalo.

Sporna teritorija: Sporan dio teritorije obuhvata oko 45 hektara zemlje na desnoj obali Une, duzine od 4.100 metara uz obalu i sirine od 25 do 150 metara. Rijec je uglavnom o gradjevinskom zemljistu, tvrdi Davor Govorcinovic, gradonacelnik Hrvatske Kostajnice, medjutim njegove kolege sa druge obale Une kazu da je to poljoprivredno zemljiste koje je u 80 odsto slucajeva u vlasnistvu drzavljana BiH. Na ovoj teritoriji nalazi se i kostajnicka tvrdjava, odnosno tvrdjava Zrinski (kako ovaj ruinirani objekat zovu u Hrvatskoj Kostajnici), kao i tri domacinstva. Dva su u vlasnistvu drzavljana BiH: Abdulaha i Mirze Delica, dok trece pripada Ratku Djetelicu, koji ima putovnicu Republike Hrvatske, medjutim i on je do '92. godine komunalije za svoju kucu placao tadasnjoj opstini Bosanska Kostajnica. Gledajuci po papirima, reklo bi se da oba grada polazu jednako pravo na spornu teritoriju, ali u cijelu pricu umijesala se istorija. I jedni i drugi istoriju/povijest tumace kako im odgovara, tako da bi bilo kakvo trazenje rjesenja u istorijskim udzbenicima bilo samo gubljenje vremena, narocito ako se ima u vidu cinjenica da istoriju pise pobjednik.

Boraveci u ova dva grada stice se utisak da bas i nemaju puno toga zajednickog osim odredjene letargije, koja je na trenutak prekinuta ponovnim aktueliziranjem pitanja granice. I to je bilo samo sa bosanske strane, tvrde gradjani Hrvatske Kostajnice, koji nisu, kako sami kazu, davali preveliki znacaj nedavnim desavanjima na onoj drugoj obali kada je bilo pojacano prisustvo policije RS, pa je cak i specijalna policija premjestena iz Prijedora u Kostajnicu. "U Hrvatskoj Kostajnici nikakve tenzije nisu dignute i nismo uopste reagirali na to sto se desavalo sa bosanske strane", kaze gradonacelnik Govorcinovic, dodajuci da sporna teritorija uopste nije sporna jer "pripada Hrvatskoj i oduvijek je i pripadala". Cini se da gradjane Hrvatske Kostajnice i ne brine puno cinjenica da ukoliko namjeravaju da odu u Srpsku Kostajnicu, umjesto da samo predju rijeku, moraju putovati nekih 60 kilometara, okolo. To bi otprilike bilo isto kao kada bismo iz Banjaluke putovali za Sarajevo, ali preko Zagreba?!

Materijalni interes: Rjesenjem granicnog prelaza rijesili bi se mnogi problemi gradjana obiju Kostajnica, a i sami gradovi bi imali visestruku korist. Medjutim, u tome je, cini se, i izvor svih problema. Sporazumom izmedju dvije drzave, granicni prelaz Hrvatska Kostajnica-Kostajnica definisan je kao glavni medjunarodni prelaz najviseg ranga. "Za ovaj status kandidovali su se i vec postojeci prelazi u Novom Gradu i Kozarskoj Dubici, ali su izgubili", objasnjava Govorcinovic. U takvom razvoju dogadjaja ova dva prelaza bi izgubila na frekventnosti, jer bi se gotovo sav putnicki i transportni saobracaj preusmjeravao na Kostajnicu, cime bi pojedini lokalni mocnici iz Novog Grada i Dubice izgubili siguran izvor prihoda. Iza svega ipak stoje materijalni interesi nekolicine, jer, nezvanicno, novog granicnog prelaza nece biti ukoliko se Hrvatskoj Kostajnici ne vrati sporna teritorija, jer je upravo na njoj predvidjeno da se grade carinski terminali. Druga teorija polazi od planova napravljenih jos 1964. godine, kojim se predvidja da se rijeke Sana, Una i Sava plovno osposobe od Ljubijskih rudnika, odnosno od Prijedora prema Brckom i dalje prema Srbiji. Ovakav poduhvat u ovim okolnostima je utopija ali je nesumnjivo da je i ekonomski isplativ. Preuzimajuci dio teritorije Kostajnice, Hrvatska prelazi na desnu obalu Une i na taj nacin kontrolise oko cetiri kilometra njenog toka, a samim tim i plovnost cijele rijeke.
Sporazum iz '99: Ako imamo ovo u vidu, onda je mozda i malo jasnije zasto je 1999. godine potpisan sporazum izmedju Hrvatske i BiH kojim se doslovno brise dejtonska granica i Hrvatskoj ustupa 45 hektara zemlje na desnoj obali Une. Ovaj sporazum jos nije ratifikovan i to je zasada jedina nada stanovnika Kostajnice da nece morati narednog ljeta nositi pasos sa sobom ukoliko podju na kupanje ili pecanje na rijeku koja im tece, doslovno, ispod prozora. Ni te, '99. kao ni danas nije moguce precizno utvrditi ko je i zasto dopustio da se taj sporazum potpise ni ko je znao za to a ko nije. Poznato je da je Ostoja Kremenovic, tadasnji potpredsjednik Vlade i clan Drzavne komisije za razgranicenje, parafirao ovaj sporazum, ali je sa tim bila upoznata i tadasnja vlada sa Miloradom Dodikom na celu, koja je dala saglasnost. Sa tekstom sporazuma, navodno, bili su upoznati i Zivko Radisic i Svetozar Mihajlovic. Upravo je ovaj drugi zestoko napao Kremenovica, optuzujuci ga da je "prodao srpsku zemlju", dok je Radisicu zamjerao sto, kao clan Predsjednistva, nije ulozio veto. Radisic se tada branio, objasnjavajuci da nije stavio veto jer Predsjednistvo i nije odlucivalo o ovom papiru, ali je zato ulozio prigovor Anti Jelavicu, tadasnjem predsjedavajucem Predsjednistva BiH. Kasnije se ispostavilo da Jelavic nije uopste ni cuo za ovaj prigovor. Sve ovo pomalo podsjeca na pricu o "ludom i zbunjenom", s tim da u ovoj tragikomediji gradjani Kostajnice igraju ulogu "zbunjenog".

Berijeva Kostajnica
Grad Kostajnica mijenjao je svoj naziv tri puta u proteklih nekoliko godina. Do 1992. godine zvao se Bosanska Kostajnica, nakon toga, odlukom Skupstine opstine, mijenja naziv u Srpska Kostajnica. Tako ostaje sve do pred izbore 1998. godine, kada bosnjacki odbornici insistiraju da se vrati stari naziv "Bosanska". Posto se priblizavao dan izbora a dogovor o imenu grada nije postignut, presudio je tadasnji sef misije OEBS-a u BiH Robert Beri, rekavsi da nece biti ni srpska ni bosanska, vec samo Kostajnica. Od tada, mnogi u sali ovaj grad zovu "Berijeva Kostajnica".

Clanak preuzet iz Reportera http://www.reportermagazin.com/

Kostajnicki karatisti osvajaju medalje
Objavljeno: October 31, 2001 - Radio Srpska Kostajnica
U Prijedoru, 13.10.2001. godine odrzan je III Internacionalni karate turnir u katama i borbama, pojedinacno i ekipno. Sudjelovali su takmicari iz cijele Republike Srpske i SR Jugoslavije sa 27 ekipa i oko 600 takmicara, a takmicari KK "Mladost" postigli su sljedece rezultate:

1. SKILJO DEJAN
– II mjesto, srebrna medalja u katama pojedinacno,
2. STANIC ZELJKA
– I mjesto, zlatna medalja u borbama ekipno
- III mjesto, bronacana medalja u katama ekipno
- III mjesto, bronacana medalja u borbama pojedinacno,
3. CUBRA MIHAELA
– I mjesto, zlatna medalja u borbama ekipno
- III mjesto, broncana medalja u katama ekipno
- III mjesto, broncana medalja u borbama pojedinacno,
4. MILIJEVIC SANELA
– III mjesto, broncana medalja u borbama pojedinacno,
5. COLIC SUZANA
– II mjesto, srebrna medalja u katama pojedinacno,
6. KONDIC DRAGANA
– II mjesto, srebrna medalja u katama pojedinacno
- III mjesto, bronacana medalja u borbama pojedinacno,
7. RESANOVIC KRISTIJAN
– III mjesto, bronacana medalja u borbama pojedinacno,
8. DEJANOVIC SANJA
– II mjesto, srebrna medalja u borbama pojedinacno
- I mjesto, zlatna medalja u borbama ekipno.

Sponozor KK "Mladost" i na ovom takmicenju bila je Skupstina opstine Kostajnica.

Hrvatska iznijela svoj prijedlog o sporu
Objavljeno: October 30, 2001 - admin
ZAJEDNICKI GRANICNI PRELAZ NA SPORNOJ TERITORIJI

Zvanicna delegacija Republike Hrvatske predlozila je na sastanku drzavnih komisija BiH i RH za granicne prelaze odrzanom danas u Srpskoj Kostajnici izgradnju zajedničkog granicnog prelaza na prostoru izmedju rijeke Une i kanala Uncice tacnije upravo na spornom dijelu granice izmedju dviju drzava. "Danas nećemo o granici" bio je najcesci odgovor novinarima brojnih redakcija i agencija prije zvanicnog dijela sastanka komisija za granicne prelaze BiH i RH i tokom obilaska prostora izmedju rekonstruisanog mosta na rijeci Uni i kanala Uncice na samom ulazu u Srpsku Kostajnicu. Kako su tvrdili predstavnici obje delegacije cilj ovog skupa je utvrditi tehnicke detalje i stvoriti preduslove za otvaranje granicnog prelaza bez prejudiciranja konacnog rjesenja granicne linije.
Delegaciju BiH predvodili su TOMISLAV MIHALJ, direktor drzavne granicne sluzbe BiH i ZORAN TEGELTIJA, predsjedavajuci komisije za razgranicenja, a Hrvatsku FILIP VUCAK, voditelj komisije za granicne prelaze i nacelnik za susjedne zemlje u MIP RH.

Nakon sastanka, koji je bio zatvoren za javnost, novinare je sa zakljuccima upoznao direktor drzavne granicne sluzbe BiH Tomislav Mihalj. Prema njegovim rijecima hrvatska strana je predlozila i dala na uvid projekat mikrolokacije zajednickog granicnog prelaza na prostoru izmedju rijeke Une i kanala Uncice (stara administrativna granica izmedju SRBiH i SRH), sto prakticno znaci na spornom dijelu teritorije. "BiH ce do 05. novembra dostaviti svoj prijedlog projekta mikrolokacije granicnog prelaza privremenog karaktera, kao i prijedlog konacnog rjesenja za granicni prelaz. Na sljedecem sastanku mjesovite komisije BiH i RH koji ce bit odrzan 08.novembra u Slavonskom Brodu bice donesen prijedlog konacne odluke koji ce biti dostavljen nadleznim tjelima dviju drzava na usvajanje", rekao je Mihalj naglasavajuci da na danasnjem sastanku nije bilo razgovora o pitanjima granicne linije vec su strucnjaci jedne i druge drzave razmatrali najkvalitetnije rjesenje za mikro lokaciju granicnog prelaza.

"U sljedecih desetak dana razmotricemo prijedlog BiH i ponuditi zajednicku soluciju Vladama na usvajanje. Atmosfera na ovom sastanku bila je vrlo konstruktivna, bez ikakvih tenzija i slozili smo se da je za obje strane bolje da se most i granicni prelaz otvore sto prije jer ce to pomoci u privrednom razvoju obiju Kostajnica i regija sa obje strane rijeke Une" istakao je voditelj komisije za granicne prelaze RH FILIP VUCAK. Da obje strane imaju nemjeru da prvo otvore granicni prelaz, a naknadno da rjesavaju spornu granicu potvrdio je Svetozar Mihajlovic, ministar civilnih poslova i komunikacija BiH koji je jedini govorio i o spornom dijelu teritorije. "S obzirom na znacaj ovog granicnog prelaza zelimo ga sto prije otvoriti ne ulazeci trenutno u stanje drzavne granice koja treba da se prispita. Ocekujem da ce međudrzavno vijece BiH i RH pocetkom novembra raspravljati o ovome i donijeti zakljucke koji ce doprinijeti da narasle tenzije splasnu sto ce omoguciti otvranje granicnog prelaza do kraja novembra ove godine" rekao je Mihajlovic.

Zakljucke i nemjere ucesnika sastanka u Srpskoj Kostajnici ocjenio je i visi savjetnik zamjenika Visiokog predstavnika u BiH Ralfa Dzonsona Majkl Hriscisin (Michael Hryshcyshyn). "Mi smo veoma zadovoljni ishodom razgovora i pozitivnom atmosferom u kojoj su odrzani. Ovdje je veoma znacajan korak u izgradnji povjerenja i OHR ocekuje da ce 08. novembra u Slavonskom Brodu biti donesena odluka o lokaciji granicnog prelaza, kako bi njegovo otvaranje pospjesilo poslovanje i saobracaj ljudi s jedne i s druge strane" zakljucio je Hriscisin.

Granicu kod Kostajnice obezbjedjuje SFOR
Objavljeno: October 25, 2001 - admin
Hrvatska je obecala da nece upasti na sporna 42 hektara. Granicu izmedju BiH-RS i Hrvatske u rejonu Une izmedju Srpske i Hrvatske Kostajnice sada obezbjedjuje SFOR i medjunarodna policija. Evidentno je njihovo pojacano prisustvo i cjelodnevno patroliranje, ali medjunarodne snage nisu locirane u spornom podrucju. Dogovoreno je da hrvatska strana do rjesenja granicnog spora izmedju dve Kostajnice nece ulaziti na sporno podrucje od 42 hektara, a da obe strane omoguce da radovi na izgradnji mosta preko Une teku bez problema. Granicni most izmedju Hrvatske i BiH-RS treba da bude gotov naredne nedjelje kako bi, zajedno sa novim granicnim prelazom, bio pusten u promet krajem novembra.

Mjesovita komisija Hrvatske i BiH-RS obici ce ovo podrucje 29. i 30. oktobra kako bi sagledala sve faktore za odredjivanje granicnog prelaza kog srpska strana vidi na Uni, u skladu s Dejtonom, a Hrvatska na Uncici na osnovu "avnojske mape".

Sastanak u Mostaru bez adekvatnog zakljucka
Objavljeno: October 24, 2001 - admin
Medjudrzavna komisija za granice Hrvatske i BiH je zavrsila dvodnevnu konferenciju u Mostaru bez konacnog rijesenja spornog pitanja. Clanovi komisije su razmatrali sporazum o medjugranicnim odnosima izmedju dvaju drzava ukljucujuci i otvaranje granicnog prijelaza izmedju Kostajnice i Hrvatske Kostajnice. Tomislav Mihalj, BiH predstavnik u komisiji je nakon sastanka izjavio da bi sporno pitanje oko malog dijela teritorije trebalo biti veoma brzo rijeseno. Ekspertski timovi iz obe zemlje bi trebalo da se sretnu 29 i 30 oktobra u Kostajnici i dogovore oko detalja o otvaranju granicnog prijelaza. Sa druge strane predsjenik opstine Kostajnica, Drago Bundalo, za Jutarnje Novine je izjavio da bi se spor mogao rijesiti razmjenom teritorija. Detalji o ovoj ideji javnosti nisu poznati.

Situacija oko spornog teritorija izmedju Hrvatske i BiH jos uvjek nije rijesena
Objavljeno: October 24, 2001 - admin
Ministri vanjskih poslova Hrvatske i BiH Tonino Picula i Zlatko Lagumdzija naglasili su da se politizacija trenutne situacije u Kostajnici mora izbjeci po svaku mjeru. Jos nije poznat ishod razgovora zajednicke komisije koji je iza zatvornih vrata odrzan u Mostaru krajem prosle nedjelje i u kojem se raspravljalo o implementaciji sporazuma o spornom granicnom prijelazu izmedju Hrvatske i BiH. Prema izjavi Tomislava Mihalja, direktora drzavne granicne sluzbe BiH jedna od tema razgovora bila je i otvaranje granicnog prijelaza u Kostajnici. Hrvatski ambasador u BiH, Josip Vrbosic uputio je zvanicni protest ministarstvu vanjskih poslova BiH u kojem je izjavio da je pojacana prisutnost specijalnih policijskih snaga u Srpskoj Kostajnici nedopustiva. Srpski clan predsjednistva BiH, Zivko Radisic, je odbacio izjave pojedinih zvanicnika u kojima su konstantovali da situacija u Kostajnici ide u nezeljenom pravcu. U izjavi SRNI Radisic je rekao da se ne smije dozvoliti da ovaj spor narusi veoma dobre odnose izmedju BiH i Hrvatske i da ce se o svemu jos vise govoriti na iducem sastanku Medjudrzavnog Vijeca koji ce se odrzati u Zagrebu pocetkom novembra.

Napeto na Uni
Objavljeno: October 20, 2001 - admin
Razmjestanje specijalnih jedinica policije RS duz granicnog prelaza prema Hrvatskoj, kod Srpske Kostajnice, izazvalo je nervozu s druge strane medje - medju lokalnim hrvatskim stanovnistvom, pise hrvatska stampa. Hrvatski zvanicnici tvrde da mjere bezbednosti s hrvatske strane nisu pojacane, ali svjedoci navode da oko tog mjesta ima vise hrvatskih policajaca nego obicno. Predsjednik opstine Kostajnica u RS Drago Bundalo izjavio je "Novom listu" da se u RS pronijela vijest da su hrvatski premijer Ivica Racan i ministar inostranih poslova Tonino Picula u Saboru izjavili da ce hrvatska policija preci na desnu stranu Une. To je, kaze Bundalo, uznemirilo lokalno stanovnistvo i natjeralo sefa MUP-a RS da naredi jacanje mjera bezbjednosti na granici. Ministar civilnih poslova i komunikacija BiH Svetozar Mihajlovic pozvao je parlament BiH da ne ratifikuje ugovor o granici izmedju BiH i Hrvatske dok na pravican nacin ne bude rijesena granica kod Kostajnice.

Mihajlovic je misljenja da pitanje granice s Hrvatskom kod Kostajnice treba vratiti u predjasnje stanje prema kojem granica treba da prati korito rijeke Une, kako je to Dejtonom i predvidjeno, a ne da zadire u teritoriju RS. On naglasava da mu nije jasno kako je i zasto na tako neodgovoran nacin razrijeseno to pitanje - da granica prolazi kroz Srpsku Kostajnicu - i kaze: "Nadomak Une gradjani Kostajnice ne bi imali izlaz na rijeku, kompletna infrastruktura bi morala da se mijenja, a da ne govorimo o politickoj steti i hrvatskim obiljezjima i granicarima u samom gradu".

Priroda spora

Granicni spor na podrucju Kostajnice traje vec godinama jer je sporan deo teritorije, u skladu s Dejtonskim sporazumom, jos pod kontrolom RS iako je u medjuvremenu dogovoreno da ta teritorija bude data Hrvatskoj. Sporazum o vracanju zemlje koja je u sastavu RS još nije, medjutim, ratifikovan. "Jutarnji list" ocjenjuje da se sporna granica nalazi tik uz novi most preko Une koji se gradi novcem medjunarodne zajednice, a nakon njegovog zavrsetka Hrvatska ce, u skladu sa sporazumom iz 1999, otvoriti granicni prelaz, cime ce sporni dio teritorije biti vracen Hrvatskoj. Pojedine stranke u RS insistiraju na postovanju Dejtona po kojem je ta sporna teritorija dio RS, ali i na eventualnom sprovodjenju referendum na kojem bi gradjani RS dali poslednju rijec o (ne)vracanju sporne teritorije Hrvatskoj.

Sastanak predstavnika Bih i Hrvatske
Objavljeno: October 19, 2001 - admin
Portparol Misije UN i IPTF-a za regije Banjaluka i Bihac Alun Roberts najavio je da ce danas u spornom podrucju oko Srpske Kostajnice, na teritoriji Republike Srpske, biti odrzan sastanak predstavnika BiH i Hrvatske kako bi se postigao "privremeni dogovor" o punktu policije RS. Ovom sastanku ce prisustvovati i predstavnici IPTF-a koji ce nadgledati tok razgovora. Roberts je rekao novinarima u Banjaluci da je situacija u Srpskoj Kostajnici mirna i da IPTF nije primijetio nikakva pregrupisavanja snaga u blizini spornog dijela granice.

Ponovo mirno u Srpskoj Kostajnici
Objavljeno: October 18, 2001 - admin
Nacelnik opstine Srpska Kostajnica Drago Bundalo potvrdio je u cetvrtak da je stanje u opstini nakon mera, koje je preduzeo MUP RS zbog prekjucerasnjih najava Hrvata da bi mogli da organizovano krenu u taj grad, mirno.

"Najave hrvatskih celnika da ce precći na desnu obalu Une u podrucje kostajnicke opstine, koja je pripala Hrvatskoj po medjudrzavnom ugovoru o razgranicenju, a koji jos nije ratifikovan, izazvale su odredjene tenzije", rekao je Bundalo. Policija RS je na osnovu uredbe premijera Ivanica postavila privremene objekte - policijske kucice, u neposrednoj blizini sadasnje linije razgranicenja, a u Srpsku Kostajnicu je prekjuce upucena i specijalna policijska jedinica iz Prijedora.

Posto sporazum o granici još nije ratifikovan, premijer RS Mladen Ivanic smatra da RS ima pravo da tretira granicu izmedju RS, odnosno BiH i Hrvatske onako kako je ona definisana Dejtonom.

Brodovi ponovo plove Savom
Objavljeno: October 18, 2001 - admin
Brodovi na rijeci Savi ponovo su postali svakodnevica u Gradisci. Za sada to su plovila koja vade sljunak ili obavljaju druge poslove. Delegacije opstina uz Savu iz Hrvatske i RS te BiH razgovarale su o mogucnostima uspostavljanja rijecne plovidbe. Konstatovano je da postoji spremnost na saradnju s obje strane ali da je savsko korito zapusteno. Neophodno je ocistiti plovni put kako bi Sava ponovo bila plovna do Siska, kao prije rata.

Zaposljavanje na podrucju Prijedorske opstine
Objavljeno: October 18, 2001 - admin
Broj nezaposlenih na podrucju Filijale za zaposljavanje Prijedor, koja djeluje u opstinama Kozarska Dubica, Krupa na Uni, Novi Grad, Srpska Kostajnica i Srpski Sanski Most po zvanicnim evidencijama i dalje raste, jasno odslikavajuci stanje i pozicije privrede ovog regiona. Krajem jula, na nivou Prijedorske filijale registrovano je 17.735 lica koja traze zaposlenje. To je za 6.830 lica vise nego u istom periodu prosle godine.
To, medjutim i nije konacna cifra, jer se mnogi bas zbog losih perspektiva na tom planu, i ne pojavljuju na planu, i ne pojavljuju na 'salterima' ovdasnje Filijale i njenih biroa u susjednim opstinama.
Po broju nezaposlenih (10.294) i dalje prednjaci opstina Prijedor. Na drugom mjestu je Novi Grad, sa 3.305, a na trecem opstina Kozarska Dubica sa 2.200 lica. Ne racunajuci skromen pomake u Prijedoru, Kozarska Dubica je jedna od rijetkih opstina, koja je, mjereno podacima, uz kraj prosle godine, smanjila broj lica koja traze zaposlenje. Cifra od oko 150 lica, istina nije reprezentativna ali je valjan pokazatelj da se u toj opstini, kad je o privredi rijec, mnogo toga krece nabolje.
U opstinama Srpski Sanski Most, Krupa na Uni i Srpska Kostajnica broj nezaposlenih je znatno manji. Krece se od 368 lica u Krupi na Uni do 680 osoba u Srpskoj Kostajnici a valja ga objasniti i brojem radno-aktivnog stanovnistva na podrucju tih biroa. Krajem jula ove godine, na nivou svih 6 opstina tog regiona, bez zaposlenja je bilo i 325 lica sa visom i visokom strucnom spremom.

Konkurs za izradu grba opstine Kozarska Dubica
Objavljeno: October 18, 2001 - admin
Na osnovu clana 24. alineja 16 Statuta Opstine Kozarska Dubica ("Sl. glasnik Opstine Kozarska Dubica", 2/200), Nač=celnik opstine je raspisao konkurs za idejno rjesenje grba opstine Kozarska Dubica. Pravo ucesca na Konkursu imaju svi zainteresovani koji mogu predloziti idejno rjesenje grba opstine. Predvidjeno je da grb opstine sadržava osnovna obilježja vezana za istorijske, etnicke, kulturne i geografsko-prirodne karakteristike opstine. Za prihvacen prijedlog od strane Skupstine opstine kandidatu slijedi novcana nagrada.

FORESTA POBJEDNIK LJETNE LIGE
Objavljeno: July 30, 2001 - Radio Srpska Kostajnica
Ekipa "Foresta" Srpska Kostajnica pobjednik je ljetne lige u malom fudbalu "Srpska Kostajnica 2001".
Sampion je dobijen tek nakon izvodjenja penala posto je nakon 40 minuta igre rezultat finala izmedju Foreste i Alibija glasio 1:1. Sama utakmica je bila veoma tvrda i borbena, obje ekipe su "umiranje u ljepoti igre" podredili rezultatu i osvajanju turnira. Strijelci su bili za Forestu Zoran Marinkovic, a za Alibi Samir Vejin.
Vise srece i koncentracije u izvodjenju penala imali su momci iz Forestei trijumfovali ukupnim rezultatom 5:4.
Prethodno je u borbi za trece mjesto Bumbar savladao Alas rezultatom 4:3
Finalno vece je, kako se i ocekivalo, privuklo najveci broj posjetilaca koji su u potpunosti ispunili prostor oko igralista osnovne skole "Petar Mecava". Bilo je i pravog navijanje (uglavnom za Forestu), petardi, truba, pa cak i malo vatrometa. Sve je proteklo u sportskom duhu, bez ijednog incidenta, cemu je svakako doprinijelo i odlicno sudjenje para Vasic - Crnobrnja.
Rezime ovogodisnje ljetne lige:
Prvo mjesto, veliki pehar i novcanu nagradu 1500 KM zasluzeno je osvojila Foresta. Drugo mjesto, pehar i 500 KM pripali su ekipi Alibi (igrali su po opstoj ocjeni i najljepsi fudbal). Trece mjesto, pehar i 200 KM osvojili su fudbaleri Bumbara, a cetvrto mjesto i pehar pripali su Alasu.
Trofej za fair play dodijeljen je Marku Colicu, vlasniku ekipe Fenix, za najboljeg igraca (drugi put zaredom) strucni ziri je proglasio Dragu Ivancevica, igraca Alibija. Najbolji golman je Radovan Grubljesic (za one starije: otac mu se zove Dragoslav, a poynatijije kao CVE). Najbolji strijelac sa 19 postignutih golova je Sasa Vukovic iz Picerije Venecija.
Nagrade najboljim pojedincima i ekipama orucio je u ime sponzora Nacelnik opstine Srpska Kostajnica Drago Bundalo.
Tako je zavrsena sesta po redu ljetna liga. Uz sitne zamjerke organizatoru zbog nepotrebnog odlaganja nekih utakmica i ipak premali broj ekipa ukupna ocjena mora biti pozitivna uz nadu da ce 2002. godine biti bolje. Sportski pozdrav.

U preduzecu Famok zavrsen proces transformacije vlasnistva
Objavljeno: July 27, 2001 - Radio Srpska Kostajnica
Zakljucno sa 26, julom 2001. godine u Preduzecu "Famok" zavrsen je proces promjene vlasnistva drzavnog kapitala i od ovog dana vlasnici "Famok"-a su njegovi akcionari.
"Famok" nastavlja poslovanje i obavljanje privredne djelatnosti u novom organizacionom obliku kao akcionarsko drustvo.
Prodaja putem licitacije preostalih 30% drzavnog kapitala je u toku.
Dana 24. jula odrzana je prva sjednica novo izabranog upravnog odbora kojeg cine:
1. Milijevic Ranko, diplomirani masinski inzenjer iz S. Kostajnice na Skupstini akcionara izabran na prijedlog malih akcionara, radnik "Famok"-a.
2. Tica Milan, diplomirani masinski inzenjer iz Banja Luke, predavac na Masinskom fakultetu, na skupstini akcionara izabran na prijedlog Vlade Republike Srpske.
3. Babic Mirko, inzenjer iz Gradiske, rukovodilac komercijalnog sektora u fabrici masina "Jelsingrad", na Skupstini akcionara izabran na prijedlog privatizaciono investiciskih fondova.
4. Cekic Miodrag, diplomirani ekonomista iz S. Kostajnice, rukovodilac poslovnice "Kristal banke" u S. Kostajnici, na Skupstini akcionara izabran na prijedlog Vlade Republike Srpske.
5. Savanovic Mirko, iz S. Kostajnice, radnik "Famok"-a na Skupstini akcionara izabran na prijedlog investicionog fonda "Bors Invest"

Milijevic Ranko je izbaran za presjednika Upravog odbora a Babic Mico za njegova zamjenika.
U skladu sa Uredbom o nacinu konstituisanja novih organa upravljanja i nacina rada preduzeca u kojima je izvrsena prodaja drzavnog kapitala, Upravni odbor je za direktora akcionarskog drustva imenovao i postavio dosadasnjeg direktora "Famok"-a inzinjera Palija Djuru.
Prijava promjene vlasnistva i organizacione promjene podnesena je Regisarskom sudu a upis promjene izvrsice se do 01.avgusta. 2001. godine.

LJETNA LIGA 2001 - POLUFINALE
Objavljeno: July 25, 2001 - admin
U zavrsnom dijelu Ljetne Lige je bilo nekih problema oko termina pojedinih utakmica i nejasnoca oko nagrada. Sve je rijeseno uz pomoc opstine, tako da su sinoc, 25. jula odigrane polufinalne utakmice. U polufinale su se plasirali FORESTA i BUMBAR (uglavnom domaci igraci plus poneko pojacanje), te ALAS (igraci iz Dubice) i vec opisani ALIBI.

Polufinalnoj veceri prisustvovao je dosad najveci broj posjetilaca, a u prvom susretu igrali su 'Foresta'i 'Bumbar'. Utakmica je bila vrlo tvrda, s puno striktnog pokrivanja i duela, ali vrlo korektna. Bolje su se snasli momci iz Foresta koji su vec u prvom poluvremenu poveli sa 2:0, golovima Gorana Vujanovic i Zorana Marinkovic.
Svi pokusaji Bumbara da ucine nesto vise ostali su bezuspjesni i prvi finalisti su momci iz Foresta (od starijih igraca tu su Cole Dejanovic i Duca Stekovic).

Drugo polufinale (u stvari susret dvije najbolje ekipe) igrali su 'Alibi' i 'Alas'. Nekoliko pocetnih prilika Dubicanci nisu iskoristili, pa je Alibi poveo golom Nede Zdjelar (igrac Slobode, jedan od najboljih centarfora prve lige RS). Do poluvremena vodstvo je povecano na 2:0. Pocetak nastavka donio je reprizu prvih 20 minuta. Alas dobro igra, ali ponovo zapucava nekoliko prilika, sto Alibi kaznjava pogocima Ivancevica, i dva puta Zdjelara stize do nedostiznih 5:0. Dubicanci su u posljednjih pet minuta uspjeli samo ublaziti poraz na 5:3.

Prema tome u finalu ljetne lige Srpska Kostajnica 2001. sastace se FORESTA i ALIBI. Za trece mjesto ce se boriti BUMBAR i FENIX. Zavrsni dan je u subotu, 28. jula. Sponzor lige SO S. Kostajnica nagradice pobjednicku ekipu velikim peharom i novcanom nagradom od 1500 maraka. Drugoplasiranom ce pripasti 500 maraka i pehar, treceplasiranom 200 maraka i pehar, a pehar ce biti urucen i cetvrtoplasiranoj ekipi (to je ono mjesto koje nikad nista ne dobije). Najbolji pojedinci: strijelac, golman i igrac bice nagradjeni robnim nagradama.

Za izvjestaj se zahvaljujemo Piksiju.

ZELJKO SLIJEPCEVIC DAO KRV 70. PUT
Objavljeno: July 21, 2001 - Radio Srpska Kostajnica
U prvoj ovogodisnjoj organizovanoj akciji dobrovoljno darivanja krvi u Domu zdravlja u S. Kostajnici krv je 25. maja darivalo 28 nasih sugradjana, saopstio je za kostajnica.com predsjednik Udruzenja doborovljnih davalaca Zeljko Slijepcevic.
Ovome moramo dodati da je sam gospodin Slijepcevic krv dao jubilarni sedamdeseti put. 46. put krv je darivao Mirko Kukrika, 15. put Nada Marin, a valja istaci i jednog od najmladjih davalaca Angelinu Davidovic, koja je krv darivala vec deset puta.
Uz pojedinacna dobrovoljna davanja krvi obavljena u Prijedoru i ovu akciju koja je sprovedena u saradnji sa Zavodom za transfuziju Banja Luka, ukupno su 44 clana ovog humanog Udruzenja darovali krv u 2001. godini.

NAGRADJENI ZASLUZNI POJEDINCI I KOLEKTIVI
Objavljeno: July 21, 2001 - Radio Srpska Kostajnica
Povodom proslave krsne slave opstine Srpska Kostajnica Silaska svetog duha na apostole - Duhova na svecanoj sjednic Skupstine opstine dodijeljene su nagrade i priznanja zasluznim kolektivima i pojedincima.
POVELJU opstine Srpska Kostajnica za 2001. godinu primili su Udruzenje porodica poginulih boraca VRS predstavnici djece poginulih boraca. POVELJA je pripala i Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opstini, te preduzecima SANA LINEA, FAMOK, SUMARIJI i ELEKTROMLINU TAVIJA.
POCASNIM GRADJANINOM opstine imenovan je svestenik grcke pravoslavne crkve arhimandrit PARTENIUS.
Nosioci PLAKETA OPSTINE za 2001. godinu su dr. ASUNTA LESNIK, te posthumno RANKO MILASIN, prvi predsjednik opstine, MIRJANA KOJIC, direktor Srednje strucne skole i MISO TOMIC, odbornik prvog saziva SO.
Zahvalnice u povodu krsne slave opstine primili su SVETOZAR DJAKOVIC, rukovodilac RJ Elektre, DIJANA MILOSEVIC, radnik Doma zdravlja i Osnovna skola "Petar Mecava".
Svecanoj sjednici Skupstine opstine prisustvovali su potpredsjednik RS Dragan Cavic, narodni poslanici Pantelija Curguz i Dragan Beric, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Fuad Turalic, predstavnici Vojske RS, susjednih opstina i SPC.

LJETNA LIGA 2001
Objavljeno: July 20, 2001 - admin
I ove godine FK "Partizna" Srpska Kostajnica organizira tradicionalnu "Ljetnu Ligu" u malom fudbalu a generalni sponzor ove sportske manifestacije je S. O. Srpska Kostajnica. Liga je pocela sa 13 ekipa rasporedjenih u dve grupe:

GRUPA A:
ALIBI (Srpska Kostajnica)
PICERIJA VENECIJA (Novi Grad)
TAVIJA (Tavija - S. Kostajnica)
DE - MI (Novi Grad)
KONTRA BRAZIL (Petrinja)
VENI VIDI VICI (S. Kostajnica)
RAVNICE NO 40 (Ravnice)

Grupa B:
ALAS (S. Kostajnica)
BUMBAR (S. Kostajnica)
TEMPO PAUK (Novi Grad)
FENIX (S. Kostajnica)
STR KOLUNDZIJA (S. Kostajnica)
FORESTA (S. Kostajnica)

Prvi krug je igran po liga sistemu (svak sa svakim u grupi), a plasman u drugi krug izborile su po cetiri ekipe iz svake grupe. Na kraju prvog kruga takmicenja koji je zavrsen 17. jula plasman u drugi krug izborili su iz grupe A: ALIBI, KONTRA BRAZIL, RAVNICE i PICERIJA VENECIJA. Od daljnjeg takmicenja su se oprostili VENI VIDI VICI, TAVIJA i DE-MI. Iz grupe B nastavak takmicenja su izborili FORESTA, BUMBAR, ALAS I FENIX, dok su TEMPO PAUK, i STR KOLUNDZIJA preselili u publiku. Osam preostalih ekipa podijeljeno je u nove dvije grupe, iz kojih ce se u polufinale plasirati po dvije ekipe.

U grupi C nalaze se:
KONTRA BRAZIL (Petrinja)
BUMBAR (S. Kostajnica)
ALAS (S. Kostajnica), i
PICERIJA VENECIJA (Novi Grad)

U grupi D nalaze se:
FORESTA (S. Kostajnica)
FENIX (S. Kostajnica)
ALIBI (S. Kostajnica), i
RAVNICE NO 40 (Ravnice)

Preostalo je da se tokom vikenda odigraju preostala dva kola u grupama C i D. Polufinale se igra u ponedjeljak 23. jula, a finale i utakmica za trece mjesto u utorak 24. jula.

KONCERTI RIBLJE CORBE I GALIJE
Objavljeno: July 20, 2001 - Radio Srpska Kostajnica
Tokom proteklog mjeseca u nasem bliskom susjedstvu odrzani su koncerti velikana yu rock scene Riblje corbe i niske Galije.
Corba je svirala u hotelu UNA u Novom Gradu pred pet-sest stotina fanova. Koncert je trebao biti odrzan na Adi (otocic na Uni kod mosta)ali je zbog kise premjesten u hotel. Iako je to smanjilo broj posjetilaca atmosfera je bila fantasticna. Bora je u svom poznatom stilu izmedju pjesama ispricao i veliki broj dobrih viceva. Koncert je inace bio prepun emocija, publika je bila od 10 do otprilike 60 godina, i svi veliki hitovi od "Lutke ..." otpjevani su u horu corbe i posjetilaca. Koncertu je prisustovalo nekoliko desetina Kostajnicanaca, a kako smo saznali bilo je i nekoliko rockera koji su na koncert stigli iz Hrvatske.

Samo nekoliko dana kasnije veliki koncert odrzan je i u Kozarskoj Dubici. Skupstina opstine Kozarska Dubica bila je sponzor Vidovdanskog koncerta grupe Galija. Koncert je odrzan na gradskom trgu, a po procjeni ekipe Radija Srpska Kostajnica prisustvovalo mu je oko hiljadu i po ljudi. Malo uzdrzan pocetak sa starijim laganijim stvarima nije slutio u kakvu ce se erupciju kasnije pretvoriti.
Neso i momci iz grupe odsvirali su vise nego postenih dva i po sata, a u pomen na pjevaca Indexa Davorina Popovica Galija je svirala pjesmu "Sanjam".

FAMOK U NOVOM SADU I BEOGRADU
Objavljeno: July 20, 2001 - Radio Srpska Kostajnica
Nakon zapazenih nastupa na sajmovima u B. Luci i Zagrebu "FAMOK" - Fabrika metalne opreme Srpska Kostajnica ucestvovao je tokom maja i na sajmovima u Novom Sadu i Beogradu.
"Na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu izlozili smo nas program poljoprivredne mehanizacije, a na sajmu tehnike u Beogradu u paviljonu termike imali smo veoma zapazen i dobro posjecen izlozbeni prostor na kojem smo predstavili program kotlova za centralno grijanje, rekao je za kostajnica.com generalni direktor Famoka Djuro Palija.
On je sumirajuci rezultate ucesca Famoka na ovim sajmovima rekao da je sa odredjenim brojem poslovnih partnera dogovorena konkretna saradnja i da ce prva isporuka robe jugoslovenskim kupcima biti vrijedna 30 000 maraka.
Direktor Famoka je rekao da je postignut dogovor sa preduzecem TOREX iz Beograda koje ce biti generalni zastupnik Famoka za SR Jugoslaviju.

ZAVRSEN UPIS U SREDNJU SKOLU
Objavljeno: July 20, 2001 - Radio Srpska Kostajnica
U junskom upisnom roku u prvi razred Srednje strucne skole u Srpskoj Kostajnici upisano je 120 ucenika, saopstio je direktor skole Bosko Bijelic. "Time smo ispunili plan upisa za skolsku 2001/2002. godinu i avgustovskog upisnog roka nece biti", istakao je Bijelic i dodao da skola ni ove godine nije naplacivala naknadu za upis.

Srednja strucna skola Srpska Kostajnica vrsi osposobljavanje ucenika za zanimanja ekonomski tehnicar, trgovac, konobar i kuvar.

FAMOK NA SAJMOVIMA
Objavljeno: July 20, 2001 - Radio Srpska Kostajnica
ZDP "FAMOK" Srpska Kostajnica nastavio je sa izlaganjem svojih proizvoda na sajmovima ucescem na banjaluckom i zagrebackom sajmu. "Na 5. medjunarodnom sajmu elektro-masinske industrije DEMI 2001. odrzanom krajem aprila u Banja Luci osvojili smo prestiznu nagradu 'Zlatni Kolaz' za dostignuca u masinskoj industriji, a svi izlozeni proizvodi prodani su tokom trajanja sajma", izjavio je za kostajnicki radio generalni direktor FAMOK-a Djuro Palija.

Nakon ovog sajma FAMOK je po treci put poslije rata izlozio proizvode na nekom sajmu u Hrvatskoj. Na zagrebackom Sajmu gradjevinarstva i tehnike ostvareno je niz poslovnih kontakata sa partnerima iz RH i BiH, a svi izlozeni ekponati prodani su hrvatskim kupcima. "Sa mnogim kupcima ocekujemo nove kontakte i konkretizaciju saradnje" zakljucio je Palija.

REKONSTRUKCIJA MOSTA
Objavljeno: July 20, 2001 - admin
Rekonstrukcija mosta na Uni izmedju Srpske i Hrvatske Kostajnice usla je u drugu fazu 27. juna postavljanjem cetiri armirano betonska nosaca na raspon kod Starog grada. Prevozu 33 metra dugih i 60 tona teskih nosaca (svaki) prethodilo je nekoliko bezuspjesnih pokusaja prolaska kroz centar Srpske Kostajnice. Teret je prevezen tek nakon odluke odbornika Skupstine opstine o sjecenju stare lipe na uglu kod parka.

Rekonstrukcija mosta je zvanicno pocela 19. februara 2001. godine. Finansira je Evropska unija kao donaciju BiH, a vrijednost radova koji bi trebali biti zavrseni do septembra je 1.700 000 maraka. Predstavnici EU isticu da je rekonstrukcija u funkciji medjudrzavnog povezivanja, normalizacije odnosa, nesmetanog protoka roba, ljudi i kapitala.

Rekonstrukcija mosta ce biti izvrsena na ukupnoj duzini od 182 metra, s tim sto ce krajnji rasponi mosta u potpunosti biti zamijenjeni novima. Predvidjena je i zamjena opreme mosta; ograda, slivnika, rasvjetnih stupova, postavljanje hidroizolacije i instalacija, te presvlacenje asfaltom citave duzine mosta.

Za detalje o rekonstrukciji mosta kao i malu foto reportazu kliknite ovdje